Suvremeni život je vrlo brz. Ljudi su naučili živjeti mnogo brže nego prije. Mnogi su sigurni da je za postizanje određenog uspjeha potrebno naučiti ubrzati, postojati i raditi u određenom ritmu. Stručnjaci vjeruju da suvremeno društvo živi u stalnoj žurbi, a svake se godine životna brzina povećava.
Posljednjih godina stručnjaci koji rade s psihološkim problemima kažu da osoba treba usporiti.
Što je spor život
U svijetu postoji pokret koji se zove Slow Life ili Slow Life. Ovaj pokret nastao je u Italiji, u prošlom stoljeću. To se dogodilo kada su se u zemlji počeli pojavljivati američki restorani brze hrane koji su zamijenili ne samo nacionalnu hranu, već i uništili lokalnu kulturu konzumacije hrane.
Prema Talijanima, hrana nije samo brza zakuska i trenutak zadovoljenja gladi. Ali to je i svojevrsni ritual kada se cijela obitelj okuplja za jednim stolom i vodi ležerne razgovore o životu.
Pokret Slow Food (Slow Food) organizirao je novinar Carlo Petrini. Taj se pokret kasnije razvio u veći pokret zvan Spori život. Ima nekoliko osnovnih principa:
- ako ne požurite, držati ćete korak sa svime;
- Prije važne stvari, uvijek uzeti pauzu;
- tijekom rada gledajte na sat što je manje moguće, a vikendom - zaboravite na sat;
- ne brini se ni za što;
- jesti samo lokalnu hranu;
- čitajte, govorite polako, razmišljajući o svim detaljima i svakoj misli;
- uzmi si vremena kad obavljaš bilo koji posao;
- rad bi uvijek trebao biti ugodan i nadahnjujući, a ne iscrpljujući;
- naučite uživati u procesu, a ne u rezultatu;
- recite ne svemu onome zbog čega se držite brzog života;
- komunicirati s ljudima u stvarnom životu, a ne telefonom ili računalom;
- Budite mirni u bilo kojoj situaciji.
Udruga "Slow Food" uključuje više od sto pedeset zemalja svijeta. Danas organizacija savjetuje europske zemlje s industrijskom politikom, poljoprivredom, poljoprivredom i ribarstvom.
