Vjeruje se da se u postupanju sa strancima treba ponašati ljubazno i zanemariti sve napade sa njihove strane. Upravo po tom principu djeca su odgajana u aristokratskim obiteljima. U prijašnjim stoljećima prijateljstvo i poštovanje bile su obavezne osobne osobine predstavnika visokog društva.
Danas se ljubaznost smatra znakom dostojanstva i visoke razine kulture. Naravno, nježnost i suzdržanost trebaju biti prisutni u svakom razgovoru. No pretjerana i napeta ljubaznost obiluje zdravstvenim problemima i psihološkim slomom.
Njemački znanstvenici istraživali su stanje radnika u raznim zanimanjima koja uključuju uljudnu i uljudnu komunikaciju s kupcima. Tijekom eksperimenta ustanovljeno je da su radnici koji potiskuju svoje istinske emocije i skrivaju ih pod prijateljskim osmijehom, nakon takve komunikacije imali brzi puls i znakove nervnog uzbuđenja.
Ista stvar se događa ako zabranite sipati istinske emocije. Naravno, ne trebate ljutiti bijes od drugih i nadoknađivati svu unutarnju agresiju na njih. Ipak, također nije vrijedno suzbijati svoje nagone i plač duše.
U slučaju bilo kakvih neslaganja, psiholozi preporučuju u taktičnom, ali istodobno teškom i uvjerljivom obliku da izraze svoje misli i svakako ih argumentiraju. Ako ste ljuti što vaš sugovornik ima drugačije stajalište, bolje je potpuno zaustaviti polemiku ili promijeniti temu. Ali ni u kojem se slučaju ne morate s njim slagati iz ljubaznosti, zadržavajući u ovom trenutku ludu oluju u sebi. Nije da će vas ona jednostavno dovesti u duboku depresiju.
Još uvijek postoje slučajevi kad morate ljubazno prikazati ljubaznost u prisutnosti osobe koja izaziva neprijateljstvo ili je jednostavno neugodna. U ovom se slučaju može samo nasmiješiti i pokušati razmisliti o nečemu ugodnom, zaboravljajući na prisutnost zlonamjernika. Ako igrate raspoloženje prema njemu, onda u sebi podstičete još veću mržnju.
Prikazana ljubaznost i unutarnja neprijateljstvo izazivaju emocionalnu disharmoniju u osobi. Kao rezultat toga, stres i depresija neće ga mimoići. Stoga, u bilo kojoj situaciji, pokušajte biti što iskreniji, ali istodobno, nikad nemojte zaboraviti pravila komunikacije i kulturu ponašanja. Prekomjerna istinitost može vas predstavljati kao neispravnu ili neuravnoteženu osobu.