Teorija znanja proučava vrste stvarnosti, metode i granice znanja. Ljudi percipiraju stvarnost kroz svoj životni stil, iskustvo, obrazovanje, društveni krug i, naravno, kroz svoje ideale i vrijednosti. Sve to stvara individualnu ljepotu života.
Vrste stvarnosti
Stvarnost je nešto eksplicitno, stvarno. Moderna filozofija prepoznaje tri vrste stvarnosti: fizičku (prirodnu), socijalnu i virtualnu. Sve nabrojane stvarnosti imaju svoj značaj u određenom povijesnom trenutku.
Fizička stvarnost
Fizička stvarnost u ljudskoj svijesti uvijek je bila dio objektivnog svijeta. Oduvijek je bio izvor ljudskog postojanja i života. Što se tiče prirode, čovjek je sebi ostavio posebno mjesto. U povijesnom procesu postupno je prešao iz prilagodbe prirodi u njezino posjedovanje. Rezultat za danas: čovjek je kralj prirode!
Društvena stvarnost
Društvena stvarnost je organizirana i strukturirana stvarnost. Filozofi su uvijek imali nesuglasice oko značenja ove stvarnosti. Postoje učenja koja u potpunosti prepoznaju važnost načela organizacije i inzistiraju na društvu, gdje je načelo organizacije pooštreno na principu integriteta i dosljednosti.
Neka učenja govore kako je organizacija situacijska i apsolutna za jedno društvo. I već krajem 20. stoljeća bile su popularne izjave da društvena stvarnost nema integritet, da je kaotična i da nije naručena te da se o svakoj organizaciji ne može raspravljati.